Osteoporoza je bolest koštanog tkiva koju karakterizira gubitak gustoće kostiju uslijed čega one postaju krhke i lomljive. Popularno nazvana „tiha epidemija“, ova kronična bolest spada u pet najčešćih bolesti, većinom zahvaća žene i to uglavnom one u postmenopauzi. Učestalija je u Skandinaviji i sjevernim zemljama Europe u odnosu na Mediteranske zemlje i to kod žena svjetlije puti i sitne tjelesne građe. Najčešće se otkriva kad se već dogodi prijelom kosti premda je znaju karakterizirati simptomi kao što su pogrbljenost, gubitak na visini, bolne kosti, problemi sa zubima te ispucali nokti. Najpouzdanija metoda za otkrivanje osteoporoze je koštana dezintometrija ili mjerenje koštane gustoće.
Gustoća koštane mase povećava se tijekom djetinjstva, kako se kosti razvijaju, i skelet postaje snažniji. Kosti postižu najveću mineralnu gustoću do 25. godine života. Između 25. i 30. godine života održava se postojeće stanje, a nakon 35. godine gustoća i čvrstoća skeleta počinju se smanjivati. .
Točan razlog nastanka osteoporoze još uvijek nije u potpunosti otkriven. Teško je ograničiti se na jedan uzrok. Naime, njezina pojava uključuje splet raznih čimbenika.
Osobe čiji su roditelji bolovali od osteoporoze imaju veću predispoziciju za razvoj iste bolesti. Smatra se da je pojava osteoporoze vezana uz prirodni proces starenja usljed kojeg dolazi do snižavanja razine estrogena u žena odnosno testosterona u muškaraca (od osteoporoze mogu oboljeti i muškarci iako su žene sklonije toj bolesti). Također, pojava osteoporoze vezana je i uz slabiji metabolizam kalcija u starijoj životnoj dobi. Postoje i drugi čimbenici koji doprinose obolijevanju od osteoporoze kao što su anoreksija, alkoholizam i pušenje kao i dugotrajna terapija nekim lijekovima kao npr. kortikosteroidima. Svi navedeni čimbenici mogu omesti apsorpciju kalcija i time povećati rizik od nastanka osteoporoze.
Značajnu ulogu u nastanku osteoporoze ima i utjecaj tjelesne aktivnosti. Jačanjem mišićne mase snažimo i koštanu masu budući da pokret stvara mehanički pritisak na koštani sustav „tjerajući“ kalcij u kosti. Kontinuirano bavljenje tjelesnom aktivnošću kroz čitav životni vijek znatno doprinosi povećanju koštane mase čime se prevenira nastanak osteoporoze. Najučinkovitije vježbe za snaženje mišićne i koštane mase jesu vježbe s otporom. Nadalje, adekvatna prehrana tijekom cijelog života a osbito u vrijeme adolescencije kada se postiže najviša gustoća koštane mase, esencijalna je za razvoj i održavanje zdravih kosti. Unos kalcija primarna je prevencija osteoporoze, no popis važnih nutrijenata prilično se proširio u posljednjih nekoliko godina.
Kalcij nalazimo u mliječnim proizvodima. Kao alternativa mlijeku može se koristiti zobeno mlijeko.Odlični izvori kalcija su sitna morska riba koja se jede s kostima, losos, alge, zeleno povrće (kelj, špinat, brokula i dr. lisnato povrće pružaju visoku količinu alkalizirajućih hranjivih tvari), sušeno voće, orašasti plodovi i tofu. Utvrđeni dnevni unos kalcija za odrasle je 1000 mg. Zelena salata, celer, proso, zob i pastrnjak, namirnice su bogate silicijevim dioksidom, mineralom važnim za regeneraciju kostiju. Povećavanjem unosa spomenutih namirnica povećava se i unos vitamina K i magnezija. Vitamin K neophodan je u metabolizmu kosti a magnezij djeluje kao aktivator hormona koji je odgovoran za regulaciju razine kalcija u kostima i krvi. Otkriveno je da je njihova razina iznimno niska kod osoba s osteoporozom. Cjelovite žitarice, orašasti plodovi, sjemenke te meso (u manjim količinama) i mliječni proizvodi kao i voda bogata magnezijem, također mogu znatno doprinjeti prehrambenom unosu ovog važnog minerala. Karfiol, juha od luka, bobičasto voće, krumpir i zeleno lisnato povrće bogati su vitaminom C koji pomaže u proizvodnji kolagena koji čini 90% koštane srži. Mineral bor, važan za strukturu kosti, otkriven je u jabukama, kruškama, grožđu, breskvama, bademima i lješnjacima. Vitamin D nalazi se u ulju jetre bakalara, žumanjku jaja, maslaca i ribi kao što su losos i haringa a umjereno izlaganje suncu neophodno je jer je fotokemijsko djelovanje sunca na kožu primarni izvor ovog vitamina.
Suprotno, namirnice koje valja izbjegavati ili im ograničiti unos jesu gazirana pića jer sadrže visoke količine fosfora koji mogu negativno djelovati na koštanu masu. Također valja izbjegavati šećer i bijele rafinirane ugljikohidrate koji povećavaju izlučivanje kalcija. Svakako, valjalo bi smanjiti konzumaciju kofeina (3 šalice kave dnevno mogu povisiti rizik od nastanka osteoporoze za čak 82%). Također, alkohol je namirnica koju bi valjalo izbjegavati jer ga karakterizira visoka kiselost. Pretjerano dosoljavanje hrane loša je navika kojom se povećava izlučivanje kalcija. Dugotrajne visokoproteinske dijete mogu imati negativno djelovanje jer su visoko kisele. Važno je uz proteine uvijek konzumirati puno alkalizirajuće hrane. Konzumacija mlijeka trebala bi se smanjiti jer ono može biti vrlo kiselo prema tijelu, što u konačnici može izvući kalcij iz kosti.
Načinom života koji uključuje redovitu tjelesnu aktivnost te pravilan odabir namirnica i ispravne prehrambe navike, znatno možemo utjecati na zdraviji i kvalitetniji život i time prevenirati nastanak ove opake bolesti.
Mislite na svoje zdravlje jer ono naša najdragocjenija vrednota.